OKT122022
Izveštaj sa izleta prvaka Užičke gimanzije
kategorija: Geografska sekcija
Učenici prvog razreda su, u subotu 08.10.2022. godine, sa svojim odelјenjskim starešinama i pedagogom škole realizovali jednodnevni izlet na relaciji: Užice – Kruševac -Manastir Ljubostinja - Vrnjačka Banja - Užice. Put Zapadnog pomoravlјa krenulo je ukupno 167 učenika.
Naša prva poseta bila je Lazarevom gradu, koji se kao prestonica Srbije spominje 1371.godine. Ostaci kneževog prestonog grada su u Kruševcu, koji je bio središte zemlјe u deceniji pre Kosovskog boja. Na mestu gde je nekada ponosno stajao knežev dvor, sačuvani su, do današnjih dana, ostaci glavne kule sa delom bedema prema severu i tragovi zidova. Na malom brdu, pri samom ulasku u kompleks, uzdiže se zadužbina kneza Lazara. Podigao je krajem 14. veka u slavu rođenja svog prvog sina, budućeg naslednika Stefana. Zbog toga je poznata i kao Crkva svetog Prvomučenika Stefana. Lazarica je jedno od najstarijih i najvrednijih kulturnih dobara 14.veka, srednjevekovna lepotica i dragulј moravske arhitekture. Nјena fasada je vrlo upečatlјiva i bogato ukrašena žutim tesanikama i crvenim opekama. U ovoj svetinji se, uoči Kosovskog boja, pričestila srpska vojska i nakon toga uputila na Gazimestan. Danas se u njoj nalaze Svete mošti srpskog velikomučenika kneza Lazara i Jelene Balšić, najmlađe ćerke kneza Lazara i kneginje Milice. One počivaju u prekrasnom sarkofagu od ružinog drveta ukrašenim srebrom.
U sklopu Lazarevog grada smešten je i Narodni muzej. Narodni muzej raspolaže sa oko 23000 očuvanih prirodnjačkih, arheoloških, etnoloških, istorijskih i likovnih eksponata, počev od praistorije pa do danas. Posebno nam je bio interesantan deo izložbe posvećen periodu vladavine kneza Lazara i Boju na Kosovu. Među mnogobrojnim eksponatima, izdvaja se replika odežde kneza Lazara. Po svim osobinama, tipičan je primer onovremenskog tekstila iz radionica italijanskog grada Luke. U muzeju je izloženo je i idejno rešenje za spomenik knezu Lazaru u Kruševcu, delo Miloša Šobajića iz 2021. godine. Značajno je pomenuti da smo imali priliku videti i maketu Meštrovićevog vidovdanskog impozatnog hrama, koji zbog Drugog svetskog rata, nikada nije izgrađen.
Grad Kruševac jedan od najvećih i narazvijenijih gradskih centara u Srbiji, ali se sećanje na značajnu srednjovekovnu prošlost i nasleđe i dalјe prepliće sa životom grada. Prošetali smo pored Gradske kuće koja spada u jedno od najlepših zdanja u Kruševcu. Ostatak vremena smo proveli u razgledanju centara i obilasku Memorijalnog kompleksa "Slobodište" i Spomenika kosovskim junacima. Grad Kruševac je u srpskoj narodnoj poeziji neretko i živopisno opevan. Spomenik kosovskim junacima je simbol Kruševca od Vidovdana 1904. godine, kada ga je svečano otkrio kralј Petar I Karađorđević povodom proslave stogodišnjice Prvog srpskog ustanka. Kamen temelјac je postavio je kralј Aleksandar Obrenović 1889. godine. Spomenik je u obliku mermerne piramide, visine šest metara. Rad je znamenitog srpskog vajara Đorđa Jovanovića i najmonumentalnije je delo nacionalne skulpture s početka 20. veka. U samom Gradu videli smo i spomenik kneginji Milici koji je otkriven na Vidovdan 2018. godine. On je podignut kao zahvalnica za njeno upravlјanje zemlјom, nakon stradanja kneza Lazara na Kosovu. Urađen u bronzi i delo je akademskog vajara Zorana Ivanovića.
Dalјe putovanje nas je odvelo ka Trsteniku i 4 km udalјenom sakralnom objektu u ataru sela Prnjavor, Manastiru Ljubostinji zadužbini Kneginje Milice iz 1388. godine. Manastir je dobio naziv po reči lјubvestin – mesto lјubavi, jer su se u njemu prvi put sreli Milica i knez Lazar. Ljubostinja je prvi ženski živi manastir. Nakon što je ostala udovica kneginja Milica se ovde zamonašila i uzela ime Evgenija. Tu je provela ostatak života sa despoticom Jelenom Mrnjavčević, kasnije monahinjom Jefimijom. Jefimija je poznata kao srpska srednjovekovna književnicom koja je napisala prvi elegičan natpis na dvostrukoj srebrnoj ikonici. Sahranjene su u manastiru, gde se i danas čuvaaju njihove mošti. Poslednja zadužbina Nemanjića, mauzolej kneginje Milice i kosturnica sa preko trideset otkrivenih monaških i plemićkih grobova Ljubostinja je spomenik kulture od izuzetnog značaja i od 1979. godine uživa najviši stepen zaštite Republike Srbije.
Poslednje odredište našeg putovanja pripalo kralјici banjskog turizma, Vrnjačkoj Banji. Smeštena je u podnožju planine Goč, u Centralnoj Srbiji, u oblasti Raška, u dolini reke Zapadne Morave. Sa juga, istoka i zapada zaštićena je planinom Goč, dok je od vetrova sa severa štiti lanac Gledićkih planina. Područje Vrnjačke Banje nalazi se na 220 m nadmorske visine, a kroz samu nju prolaze dve reke, Lipovačka i Vrnjačka. Klima je Vrnjcima je umereno kontinentalna, karakterišu je snežne zime, bez jakih mrazeva i svežija leta. Krasi je bujna vegetacija, jer se nalazi u šumsko - planinskom vencu Kopaonik. Pored bogatih lipovih šuma, u njoj ima dosta i zimzelenog drveća, bora i jela.
Banjska promenada okružena je drvoredom lipa i vodi do sedam izvora tople i hladne mineralne vode: Topla voda, Snežnik, Slatina, Jezero, Beli izvor, Borjak i Vrnjačko vrelo. Za lečenje se koriste Topla voda, Snežnik, Slatina i Jezero. Tu je i Most lјubavi ispod kojeg protiče Lipovačka rečica, kao i Japanski vrt. Promenada dalјe vodi ka Čajkinom brdu.
Izlet protekao u dobrom raspoloženju i pozitivnoj atmosferi, a program putovanja je u potpunosti realizovan. Ponašanje učenika bilo ja na zavidnom nivou i dobilo sve pohale. Zahvalјujemo se Turističkoj agenciji "Sim turs" iz Užica, koja je bila organizator putovanja sa profesorkom geografije Mirjanom Galečić. Izlet je planiran programom rada Odelјenskog veća za prvi razred, a deo je rada i Geografske sekcije. školske godine.
Izveštaj sačinile vođa puta Mirjana Galečić i školski pedagog Emilija Stanković.
Autor: Mirjana Galečić, profesorka geografije


22. mart. 21. mart - Svetski dan poezije
21. mart. DSD ispiti
20. mart. Upis 2023: Pripreme iz matematike za Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku
17. mart. Sećanje na pogrom na Kosovu 17. marta 2004.
10. mart. Konkurs Geteovog instituta
10. mart. DSD ispiti 2023.
08. mart. Užička gimnazija: Zamenom uloga đaci čestitali 8. mart svim zaposlenim ženama u školi
05. mart. Sekcija za italijanski jezik
|
|